Centro Feto Enclave Oecusse

Centro Feto Enclave Oecusse
Servi ba Feto Oecusse, Servi ba Feto Timor

22 February, 2012

Tribunál Distritál Oecusse hala’ó audénsia julgamentu ba kazu violénsia doméstika durante loron tolu tutuir malu

Hahu husi loron 07- 09 Fevereiru 2012, tutuir malu, Tribunál Distritál Oe-cusse  hala’o audiénsia julgamentu ba kazu ofensa ba integridade fízika simples ho natureza krime violénsia doméstika.Bázeia ba JSMP nia observasaun katak, kada loron tribunál hala’o audiénsia julgamentu rua no kazu sira ne’e hotu ho tipu krime violénsia doméstika. Total kazu ne’ebé tribunál prosesa hamutuk kazu ne’en (6). Julgamentu ba kazu sira ne’e hala’o iha dader no lorokraik tuir orariu ne’ebé mak ajenda tiha ona.Kazu hirak ne’e involve arguidu ho antesedente oi-oin. Maibé entre kazu ida ne’e nain ida mak involve oknum ka pesoal husi Polisia Nasionál Timór Léste (PNTL)  ida seluk nu’udar konsultan tekniku iha área kontrusaun sívil, ida seluk badaen no restu nu’udar komunidade bai-bain ho vida agrikultor. 

Entre kazu neen (6) refere konklui ho rezolusaun finál tribunál diferente. Kazu tolu ho pena multa husi $ 21 to’o $ 90 (Dolar Amerikanu) inklui selu kustu judisiáriu ba arguidu sira, no tolu seluk ho pena prizaun entre tinan ida fulan neen, maibé suspendidu husi tinan ida fulan neen ba tinan rua. 

Julgamentu sira ne`e prezide husi juiz  Singular Dr. João Ribeiro. Husi Parte Ministériu Públiku Reprezenta husi Dr. Afonso Lopes no Jacinto Babo Soares, no husi parte defeza reprezenta husi Dr. Sebastião Amado Nheu de Almeida no Calistro Tout husi eskritoriu Defensória Públika Regional Oe-cusse.

Diretór Ezekutivu  JSMP Luis de Oliveira Sampaio  haktuir katak “JSMP  apresia teb-tebes  ba esforsu tomak autór tribunál sira, tantu Juiz, Ministériu Públiku nomós Defensor Públiku ne’ebé mak kontinua maneija prioridade ba kazu violénsia doméstika sira liu husi kolaborasaun diak no prosesu ne’ebé sira hatudu hodi realiza audénsia julgamentu.

Iha tempu hanesan JSMP mós hakarak dedika apresiasaun ba ofisial justisa sira iha tribunál distritál refere, tanbá mesmu ho rekursu pesoal  ne’ebé limitadu teb-tebes, maibé nafatin  hatudu sira nia vontade  no espiritu dedikasaun  atu prepara no ajuda juiz sira atu agenda kazu violénsia doméstika sira atu lori ba prosesu julgamentu. 
Kazu sira ne’e hotu ho tipu violénsia fiziku simples, tanbá ne’e mak depois julgamentu ba produsaun provas to’o faze alegasaun finál, juiz imediatamente, analiza faktus provadus sira no konklui kedas nia prosesu inklui formula nia desizaun ba  ba leitura sentensa.
JSMP mós nota katak, antes atu rona deklarasaun husi parte sira tantu arguidu, lezadu nomós testemuña sira, juiz sempre esplika konabá sira nia direitu no obrigasaun tuir lei prosesuál.
Liu-liu ba lezada, juiz esplika konabá sira nia obrigasaun atu fo deklarasaun konabá faktu kriminál relasionada ne’ebé mak akontese  kontra sira. Aleinde ne’e, depois leitura sentensa, JSMP mós nota katak juiz mós sempre fo konsellu ba arguidu hodi labele repete tan nia hahalok iha futuru.
JSMP espera katak, ho esforsu koletivu, espiritu kolaborativu no seriedade autór judisial nian inklui komponentes relevantes sira ba realizasaun justisa, bele sai hanesan pasu importante ida hodi bele diminui númeru violénsia doméstika iha Timór Léste.


Atu hetan informasaun klean, favor kontaktu;
Luis de Oliveira Sampaio
Diretór Ezekutivu JSMP
E-mail:
luis@jsmp.minihub.org
Landline: +670 3323883

15 February, 2012

País barak mak hetan risku tanba la atinji Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu - ONU

Timor-Leste hetan risku barak tanba la atinji husi Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu, ohin espesialista sira fó sai husi Nasoens Unidas, haktuir katak kombate ba ki´ak, subnutrisaun infantil nó mortalidade ba inan dok tebes husi metas ba iha tinan 2015.

"Área sira ne´ebé kontinua atu reprezenta dezafiu ká hela nafatin iha liña ho objetivu ba tinan 2015 inklui ki´ak, subnutrisaun infantil, mortalidade ba inan nó saneamentu", dehan Felix Piedade, konselleiru nasionál husi sekretariadu ba Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu (ODM) iha Timor-Leste, sita husi IRIN, ajénsia informasaun husi Nasoens Unidas.

Entre iha tinan 2001 nó 2007, númeru ba ema iha Timor-Leste kada loron ida sira moris ho osan dolár ida ba kraik aumenta husi porsentu 36 ba porsentu 50, haktuir Felix Piedade.

Iha tinan 2009, persentajen ne´e monu ba por sentu 41, maibé manten dok liu husi objetivu por sentu 14 ne´ebé estabelese ona iha tinan 2004.

ODM 1 prevé redusaun husi ki´ak ba metade to´o tinan 2015.

Félix Piedade subliña katak bele oinsa mós konsege halo ona progresu iha área balun. "Timor-Leste ultrapasa ona objetivu sira ne´e ba tinan 2015 husi mortalidade ba labarik sira ne´ebé ho tinan lima ba kraik (96/1.000 nasimentu) nó husi mortalidade infantil (53/1.000 nasimentu) bazea iha meta ne´ebé trasa ona iha tinan 2004", dehan.

Tuir Programa Dezenvolvimentu husi Nasoens Unidas, país ne´e la´o daudaun ba dalan ne´ebé los ho de´it objetivu rua husi objetivu ualu ne´e: edukasaun primária universál nó promosaun igualdade husi jéneru nó atu fó tán poder ba feto sira.

Maske nune´e, Sílvia Cormaci, espesialista iha kestsaun igualdade jéneru nian husi Organizasaun Internasionál Traballu, hatudu sétika tantu ba progresu ne´ebé halo ona iha área ne´e.

Responsável rejista avansu iha partisipasaun polítika husi feto sira, ne´ebé sira reprezenta por sentu 30 husi parlamentár sira, sai hanesan taxa partisipasaun balun ne´ebé bot iha Ázia.

Atu hein aprovasaun ne´e mós sai lei ida ne´ebé estipula katak ida husi kandidatu tolu ne´e ba eleisaun lejislativa, ne´ebé tau ona ba ajenda iha fulan Juñu tinan 2012, tenke ema feto.

"Maibé, por sentu 70 husi feto sira ne´ebé serbisu hela ne´ebé la selu iha agrikultura. Iha mós kestaun violénsia doméstika nian, ne´ebé aprezenta husi taxa ne´ebé aas liu husi rejiaun", fó hanoin Sílvia Cormaci. "Besik por sentu 75 husi feto timór-oan sira ká agredida", akresenta.

Violasaun nó asédiu sexual husi feto sira nó labarik sira ne´ebé hela nafatin iha kastigu nia laran durante okupasaun militár Indonézia.

Parlamentu kriminaliza ona ba violénsia doméstika iha tinan 2010, hafoin liu tinan ida molok país ne´e adota ninia primeiru kódigu penál. "Barak mak halo ona hodi sensibiliza polísia ba lejislasaun", konsidera Cormaci, hodi haktuir katak problema ne´e tenke haree hanean fatu ida husi ema barak hodi la´o dadaun ba sistema informál husi justisa xefi lokál nian sira.

"Iha lei ida ne´ebé di´ak hodi kontra hasoru violénsia doméstika, maibé ninia implementasaun mak susar tebtebes", dehan.

Timor-Leste, sai hanesan nasaun ne´ebé sei nurak hela iha mundu, sai independente husi Indonézia iha 2002 hafoin iha tinan 25 husi funu, ne´ebé mak sira sujere tinan neen husi instabilidade polítika.

Haree ba violénsia ne´ebé foin lalais ne´e mosu iha país ne´e, Nasoens Unidas sira hili ona Timor-Leste hanesan husi nasaun sia ne´ebé nia sai ona nasaun ne´ebé benefisia ajuda extra hodi atinji ODM.

Lusa/Fim