Hi All
The Sekretariat Pleasent to Share with all of you the new featuring from our Blogsport a titled of
" Special thanks of the Month " this is a long the side of our blogs which our dedication to thanks several womens helped us in some special way and specially something is most important for us happen in the presents of the month.
We are pleasent to start with the JULY special thanks
and will cuntinue to wish share with all of you our best friends in the coming months
Thanks
Abathy
21 November 2001- 21 November 2011 Anniversariu Tinan 10 CFEO
Centro Feto Enclave Oecusse
Servi ba Feto Oecusse, Servi ba Feto Timor
23 July, 2009
18 June, 2009
Treinamentu ba Treinadores Halao iha Oecusse ba 50 Pessoa
Hahu iha Loron Kinta 11 Junhu a
te Sabadu 13 Junhu 2009, Salao ETPA Oecusse sempre nakonu ho Juventude feto mane, hare ba dader san tuku 8.00 deit ekipa treinadores sira husi CFEO hahu prepara fatin no salao Treinamentu nian. Faski iha loron Permeiru konsege hasoru infrenta loron feriadu Corasaun de Jejus, maibe abertura treinamentu ba Fasilitadore 50 atu halao programa Haforsa Kapasitasaun Feto ba hasoru Eleisaun Suku 2009.
CFEO liu husi Programa HPFIES fornese treinamentu ba Treinadores durante loron 3 konaba Treinamentu Lideransa, Transformasaun Politika no Komunidade. Treinamentu ne'ebe Aberta husi Adjunto Administrador Distrito Oecusse, Fransisco Bano haklaken katak preparasaun ba eleisaun suku 2009 persija liu tulun husi Feto no Mane hotu liu-liu sira ne'ebe mak atu sai formadores tengki iha neon brani no aten boot hodi fo koragem diak liu tan ba feot maluk sira hodi aktifa iha eleisaun suku tuir mai.
Durante kada oras 8 iha kada loron, partisipantes nebe kompostu husi feto 25 no man
e 25 nee hetan topiku kona ba transformasaun lideransa, transformasaun komunidade no transformasaun politika.
te Sabadu 13 Junhu 2009, Salao ETPA Oecusse sempre nakonu ho Juventude feto mane, hare ba dader san tuku 8.00 deit ekipa treinadores sira husi CFEO hahu prepara fatin no salao Treinamentu nian. Faski iha loron Permeiru konsege hasoru infrenta loron feriadu Corasaun de Jejus, maibe abertura treinamentu ba Fasilitadore 50 atu halao programa Haforsa Kapasitasaun Feto ba hasoru Eleisaun Suku 2009.CFEO liu husi Programa HPFIES fornese treinamentu ba Treinadores durante loron 3 konaba Treinamentu Lideransa, Transformasaun Politika no Komunidade. Treinamentu ne'ebe Aberta husi Adjunto Administrador Distrito Oecusse, Fransisco Bano haklaken katak preparasaun ba eleisaun suku 2009 persija liu tulun husi Feto no Mane hotu liu-liu sira ne'ebe mak atu sai formadores tengki iha neon brani no aten boot hodi fo koragem diak liu tan ba feot maluk sira hodi aktifa iha eleisaun suku tuir mai.
Durante kada oras 8 iha kada loron, partisipantes nebe kompostu husi feto 25 no man
e 25 nee hetan topiku kona ba transformasaun lideransa, transformasaun komunidade no transformasaun politika. Maria de Fatima Maia nudar Trenador Nasional ba TOT nee hateten katak, topiku no konseptus hirak nee mak fundamental liu atu transfere ba Treinador Regiona l sira hodi nune iha Fulan hirak oin mai sira se prontu ona atu kapasita liu tan fali Feto Maluk Potensial sira iha eleisaun suku 2009.
Hamutuk iha abertura TOT nee, alende Adjunto Administrador Distrito Oecusse, acompanha mos husi Direktora CFEO Sebastiana Pereira, Konvidados sira no mos Diretora REDE FETO nasional Yasinta Lujinha.
Noemia Sequeira nudar Koordenador programa HPFIES hatoo ba Media lokal sira importansia husi atifidades TOT ba maluk 50 pessoa fasilitadores sira nee atu bele kontirbui ba CFEO ninia programa atu kapasita ba
potensial feto sira ne'ebe sei partisipa fali husi kada suku iha treinamentu tuir mai.
potensial feto sira ne'ebe sei partisipa fali husi kada suku iha treinamentu tuir mai.Imaculada de Araujo, tinan 25 feto maluk husi partisipantes ida hateten katak ida nee permeiru fes ba nia partisipa iha treinamentu ida ne'ebe nakonu ho animasaun, atifidades i loke duni nia hanoin ba politika no lideransa liu-liu ba feto rurais sira.
Iha loron terseiru dia antes ba remata treinamentu nian, Direktora REDE FETO taka atifidades nee ho hatoo ninia emphasia ba kbiit no motivasaun ne'ebe nia rasik hare hatudu duni ona husi Maluk fasilitadores sira liu-liu 50 pessoa nee tamba nee nia husu atu kuntinua mantein sira nia knaar hanesan fasilitadores foun ba CFEO hodi kontribui ba programa HPFIES.
ba infromasaun klaru liu tan bele kontaku Noemia Sequeira, Koordenador HPFIES CFEO liu husi
02 June, 2009
Fulan Ida depois Nakroma la Opera
Loron Sabadu, tuku 9. Dader, Hanesan Babain, Merkadu Numbey Oecusse nakonu ho bajar nain sira. Mikrolet sira hatun dadauk pasangeirus sira nebe'e mai dadauk husi cidade oecusse nian, maibe interestante liu mak mikrolet husi parte liur area sub distrito menus iha loron ne'e.
Feto Maluk Sira husi CFEO hakbesik aan dadauk ba mikrolet jalur luar kota nian hodi husu tanba saa mak oras tuku 9 deit sira la halai ona" Ami lahetan penumpang mana, kuaje ema latun husi foho mai tamba sira dehan sira nia familia sira ba iha Dili buka sasan no too ohin loron sidauk fila,,,, alende nee, eskola oan sira mos sidauk feriadu no ami mos laiha lisensa atu halai iha cidade laran".
resposta ne'e hatan kondis los ho inan Maria Agnes nebe'e CFEO hasoru tuur hela iha Ai Sukaer hun faan nia Masmidar Karong Ida. Maria hatan katak, Masmidar nee agora folin kupu kiik ida tengki faan ho 0.25 centavos, maski antes nee faan ho 0.10 cen.
Maria Hateten katak nia kaben, Agustinho Bento tuir lolos nia haruka ba Dili iha Fulan Abril Depois paskoah remata atu hola tan masmidar karong 5, maibe to ohin loron, Maria nia Kaben sidauk bele fila tamba laiha Roo ahi Nakroma.
Reasaun makaas mos mai husi Filomena Afoan, Empresariu lokal nebe'e hetan Subsidiu husi Governu hodi faan Fos MTCI iha Merkadu Tono. Filomena sidauk bele kuntinua faan fos nee tamba to agora laiha stock iha nia Gudang. No Filomena nia Kaben laiha Kbiit atu Uja medidas Dalan Darat ou trasa Indonesia hodi hatama Foss MTCI tamba folin nebe se gasta se lahanesan ho folin nebe'e nia se hetan.
Kondisaun ida ne'e halo Fos MTCI agora mamuk iha Oecusse no Konsumidores sira tengki halai ba buka Fos ho Marka seluk ho Folin ne'ebe as liu. Folin Fos Lokal nebe Konhesidu ho Mamramu sae husi 18 kada 35 Kilo ba 25 depois de Nakroma Para.
alende ne'e nesesidades basiku seluk hanesan Mina, Masmidar, Mantolun no Supermi sae kauje kada semana.
Kondisoens ne'e tuir observasaun se kuntinua sae makaas iha fulan oin mai nia laran se karik Governu laiha aksaun atu tulun meius transporte maritima hodi liga fali Kapital Dili-Oecusse iha fulan ne'e nia laran.
25 May, 2009
Estabelesementu Akordu Servisu ho Radio Komunidade Oecusse
Hahu iha ninia inisiu kampanya ba MAI HO AMI SUPPORTA FETO IHA ELEISAUN , Sekretariadu CFEO liu husi Ekipa projeitu Haforsa Kapasitasaun feto iha Eleisaun Suku 2009 estabelese ona akordu servisu ida entre CFEO ho RCAL, Radio Komunidade Atoni Lifau.
Lalaok husi Akordu nee, se hare liu ba Meiu husi Mediu hanesan Radio bele foka no hatoo informasaun nebe'e sensitifu diak liu tan ba Rona nain sira iha Distrito Oecusse kona ba Oinsa Feto sira mos bele partisipa aktifamente iha Eleisaun Suku tuir mai iha fulan hirak oin mai.
Akordu nee, hare mos atu oinsa CFEO no RCAL bele realisa promosauniha Dalen Baikenu no Tetum hodi encouragem Maluk Feto sira nebe'e iha potensia boot hodi atifu iha planu ba kandidataan inklui oinsa hatene informasaun basiku balun ba eleisaun suku 2009.
Noemia Sequeira, Officiais Projeitu ba CFEO, hateten katak, hamutuk total orsamentu $ 661.oo US Dolar maka kontribui husi CFEO ba kapasitasaun fornesementu operasaun programa hirak nebe RCAL sei Trasa. Manager RCAL nebe'e aseita akordu nee, hatudu husi sira nia assinatura ba MOU entre parte rua iha loron nee kedas, loron segunda, Dia 15 Maiu 2009 iha Edifisiu RCAL distrito Oecusse.
Akordu ne'e mos hakruuk ba MOU nebe asina hamutuk entre RCAL no CFEO atu mantein katak, objetifu husi akordu parte rua ne'e sei hetan tuir ninia indikador.
CFEO se halo afaliasaun iha Fulan Junhu antes de Eleisaun hodi hare ba futuru kuntinuasaun husi Programa supporta feto iha eleisaun suku 2009 liu husi Radio Komunidade Atoni Lifau.
ba Informasaun klaru liu tan bele kontaku :
Noemia Sequeira, project Officer HPFIES
13 April, 2009
Abortu iha Kontekstu Timor Leste
“ wainhira sientistika sira hare iha be’e no du’ut moris iha planeta seluk husi mundu ne’e sira temi katak ida ne’e MORIS iha ne’eba, MAIBE tamba sa mak wainhira raan ida hamutuk foin mak loron ida iha kabun laran sira sidauk hare katak ne’e UMANU ONA?” ( hau nia perguntas ba hau nia aan rasik antes hau hakerek ida ne’e)
Ita se lembra iha debates ne’ebe seriu tebes durante semana hirak nia laran iha Timor Leste kona ba alterazaun ba opsaun balun husi artigu iha Kodigu Pinal Timor Leste(tuir mai se bolu deit KPTL) nian sobre Abortu ne’ebe vigora liu iha artigu 144 koalia kona ba ” interupsaun iha isin rua”/ interrupção da gravidez no mos iha opsaun ba artigu 145 ne’ebe koalia kona ba “ kulpa ba interupsaun iha isin rua”/interrupção da gravidez não punivel.[1]
Le’e nain hotu hatene katak, Kodigu Pinal signifika sa artigu mak regula ne’e krimi no inklui iha TL nia KP abortu konsidera hanesan krimi, tamba “de faktu” konsidera hanesan hasa’i ema ida nia vida ou direitu ba moris.
Tamba sa Abortu iha KPTL nian?
Antes TL uja ou applika KPTL nian , durante tinan 8 resin nia laran TL uja KUHP Indonesia nian, iha neba mos artigu 283,299, no artigu 346-349: koalia kona ba abortu hanesan krimi ba ema hotu maibe iha kondisoens ne’ebe tuir mai, regula tan ho lei Saude indonesia no 23/1992 artigu 15 ne’ebe fo opsaun atu bele halo provokasaun ba abortu. No iha nia esperensia artigu ida ne’e sai polemika too ohin loron tamba kontrariu makaas ho KUHP aritgu iha leten hirak ne’e.
KPTL nian, kriminalija abortu hanesan hateten lolos iha artigu 144. mais tamba sa mak artigu 145 sai polemika no hamosu dilematiku ba sira ne’ebe mak tengki foti desizaun? Simples katak, tamba interpretasaun ba artigu ne’e laiha base fundamental tuir esperensia TL nian. Abortu iha Timor Leste krimi aseita ka laaseita ema hotu sei hateten aseita. Inklui hau rasik ne’ebe sexu Feto ida mos aseita katak abortu ne’e krimi.Mais tamba sa mak persija iha debate naruk tan?????
Le’e nain sira, iha aspektu oin-oin, fenomena debate sobre alterazaun ba opsaun artigu rua ne’e konsege provoka hau nia liman duni atu hakerek.
Permeiru tamba iha debates barak sobre artigu no hakarak ne’ebe makaas tebes ba alterazaun husi artigu rua ne’e husi KPTL nian, ne’ebe to fim tengki passa ho nein muda lia fuan signifikasaun ruma.
Segundu , tamba iha lisaun boot mak ita hotu bele aprende husi esperensia ne’e, ita hare rasik ho matan, katak iha debates hirak ne’ebe mak halao ba publiku, inklui uja media nasiona, hanesan TV, Radio inklui website ne’ebe blogspot, facebook, scrib no seluk tan ne’ebe oras ne’e ita bele aksesu ba, maibe la aspiratifus no kolaboratifu ho diak fo suksesu ba laiha mudansa husi artigu ne’e.
Terceiru, tamba movementu ne’e sai fali hanesan deit luta Feto sira nian deit ba muda artigu ne’e, no movementu ne’e hasoru movementu boot ida ne’ebe forsa los, movementu ne’e ita bele bolu, Feto sira sai objeitu ba lei tamba deit sira nia isin lolon tamba Feto ne’ebe bele kous oan no tuir mai hakarak atu halo abortu
.
Le’e nain sira, hau hakarak lori ita ba halo analisa klean liu tan saida mak Feto, Abortu , direitu no generu tuir kontekstu Timor Leste nian. Maibe antes ne’e, ita tengki halo kumprimisu katak LOS DUNI ABORTU NE’E KRIMI.
Saida mak abortu ne’e?
ABORTU la hanesan ho ABORSI maibe iha lian tetum kuaje laiha differente tamba ita hare liu deit ba sa mak kau’za husi akontesementu ne’e, tamba ne’e karik diak liu ita bele uja termus ne’ebe official mai husi Fact About Abortion, Info Kit on Women’s Health oleh Institute for Social, Studies and Action, Marsu 1991, Katak : iha termus medikus, aborsi difini hanesan interupsaun ba isin rua depois Uterus inan ida kous fetus ( janin ) husi resultadu sperma hasoru ovale antes idade fetus nee ladauk to’o semana 20.
Maski nune tamba sa iha konseptu PROVOCATE ABORTION?Ka abortu ne’ebe provokatifu?
“ Data WHO hatudu katak 15-50% inan balun mate tamba abortu ne’ebe la seguru,kada tinan bele akontese abortu to miloens 20 ( 20 Juta/tahun ) hetan katak hus ne’e nain 70.000 feto sira ne’e maka mate.
Simple ida ne’e katak sei karik iha feto nain 8 mak abortu nafatin mos, 1 husi sira rata-rata mate tamba la seguru.. DIFFERENTE TEBES ho kau’za se abortu ne’e tamba laiha planu ou laiha hanoin atu halo, no ida ne’e inklui, bele kolen, moras, monu no ran fakar halo inan ne’ebe isin rua bele lakon nia bebe ne’ebe sei iha kabun laran.
Agora ita hare katak, artigu 144 hakarak fo opsaun ba ABORTU ne’ebe mak tengki halo duni tamba planu ida ne’e mak ita bolu : interupsaun iha isin rua ou ho liafuan simple bele hapara isin rua kuandu hakarak ho razaun ruma.
Problema agora maka: semak desidi? Tamba saida, no oinsa?
Tuir fali artigu 145 hakarak hateten katak, se no tamba saida no oinsa ne’e, la krimi, ho razaun katak ita bele fo kulpa ba autor no subjetu se deit mak involve iha ka’zu ne’e. Saida mak akontese, se mak se ajuda se no iha ne’ebe inklui mos tamba sa tengki halo abortu ne’ebe provokatifu ne’?.
Agora iha ona pro no kontra ba artigu ne’e duni. Hau hakarak ita ba hare ida-ida entre abortu no faktores seluk ne’ebe hau temi tiha ona iha leten.
Abortu no moralidade
Los duni iha debates ne’ebe liu-liu tiha ona, ita rona ne’ebe mak makaas liu mak abortu ho moralidade. No ne’e neutral ba generu tamba tantu Feto no mane hanesan objeitu ba abortu konkorda katak se deit mak halo desisaun abortu iha interpretasaun ida monu ona ba sala ( halo krimi ) iha mundu nia futar oin no iha maromak nia futar oin.
Tamba sa moralidade sai boot liu? Moralidade relasiona ho objeitu ida ne’ebe se foti desisaun atu hamate ou atu halakon isin ida ne’ebe laiha lian husi inan ida nia isin ne’e mak kondena ho sala boot hasoru lian ne’ebe seidauk iha ne’e.
Ba sira ne’ebe “PRO LIVE” sira sei konkorda, MAIBE ba sira ne’ebe “PRO CHOICE” sira se la konkorda.
Objeitu rua deit mak involve iha akontesementu abortu ne’ebe provokatifu objeitu ne mak Feto ida hanesan nain ba isin rua no mane ida ne’ebe sasin ba isin rua no hun ba isin rua. Tamba sa? Tamba tuir maromak nia ukun fuan, laiha Feto ida se la isin rua sein mane ida nia isin rohan mos.
Biolojikamente, isin rua, uniku Feto mak bele hetan isin rua, maibe uniku mane mos mak bele halo Feto isin rua. No dadalia kona ba isin rua mak sai faktore katak iha ikus mai, parte balun husi objeitu rua ne’e iha planu atu hapara isin rua ne’e tamba razaun oi-oin.
Iha debates ne’ebe barak liu ba ne’e: hare liu deit ba :
Oinsa se Feto ne’e tinan seidauk too , oinsa se Feto ne’e isin rua husi nia membrus familia rasik hanesan aman, maun ou alin mane, oinsa se Feto ne’e vitima husi abuzu seksual tantu tinan boot ona ou seidauk too. Mais faktus katak, ema hotu hare deit ba Feto ne’e hanesan isin ne’ebe mak bele kous duni bebe ida ne’ebe tuir mai atu halo abortu ba ne’e.
Antaun saida mak sai konklusaun final katak, los duni mak laiha moral ne’e Feto ne’ebe mak atu halo abortu ne’e, no laiha interpretasaun ba faktores seluk katak se laiha Feto ida mak se isin rua sein iha mane ida mak halo isin rua.
Tamba ne’e, moralidade laos hare ba sexu ne’e maibe ba DESISAUN ne’ebe hakarak atu halo hodi foti abortu ne’e, lahare ba FETO KA MANE mak husu atu halo abortu.
Hau se soe hela perguntas boot ida ba ita hotu, sei razaun hirak sira ne’e iha duni, hanesan isin rua tamba abusu seksual, isin rua tamba sidauk kaben, isin rua tamba sei tinan ki’ik, isin rua tamba laen laiha ne’ebe bele tama kategori isin rua ne’ebe lahakarak, no seluk tan, sa mak ita sei koalia ba sira wainhira sira hakarak atu halo duni abortu????
Laiha duni istudu profundu ida dauk kona ba abortu iha Timor Leste tamba hodi uluk kedas abortu krimi iha TL tuir KUHP maibe esperensia hatudu katak istudu ida ne’ebe halao husi Charles Darwin University , Suzanne Belton ne’ebe halao nia survey ida kona ba isin rua ne’ebe la hakarak iha Timor Leste nia fo konklusaun katak, LEI ne’ebe vigora makaas no tamba ne’e mak abortu ne’ebe illegal mak commun liu iha Timor. (Charles Darwin University , Suzanne Belton, unwanted pregnancy in Timor-Leste)
Atu klaru liu karik ita bele lee fila fali file husi Kazu ida ne’ebe akontese husi Tribunal distrital Oecusse ne’ebe fo sai tuir JSMP nia monitorizajaun iha Dec 2008 tuir mai ne’e:
Iha loron 19/11 08, tribunal Oe-Cusse halao prosesu julgmentu ida ba kazuabortu ne'e involve arguidus ho inisial LL dan ES. Prosesu julgentu ida ne'evitima la marka prezensa tanba mate tiha ona. Iha akuzasaun deklara katak, iha fulan Marsu 2007 iha Betasi, Taiboko,arguidu LL fo tuir ai-moruk tradisional liu husi arguidu ES hodi entrega bavitima J atu hemu tuir arguidu LL nia hakarak. Intensaun husi arguidu nainrua, atu halo abortu ba embrio iha vitima nia kabun laran ne'ebe fulan 4.Arguidu sira mos sujere ba vitima atu hemu ai-moruk ne'e durante semana tolunia laran tutuir malu. Depois liu tiha, wainhira vitima besik atu partu,vitima ho embrio sira nia vida labele salva no mate. Iha julgamentu laran,arguidu ES rejeita total akuzasaun husi ministeriu publiku katak vitima niamate tanba kauza abortu husi embrio fulan 4.Responde ba razaun vitima nia mate, arguidu sira hateten katak sira laihakuinesementu ba kauza ne'e, tanba iha momentu ne'e ES polisia kaptura ona.Arguidu no sasin sira mos lakohi atu hateten katak sira hatene vitimagravida. Sira deklara katak, novidade kona ba vitima gravida sira foinhatene depois vitima mate. Tuir observasaun JSMP, sasin sira mos la fo depoimentus ne'ebe sufisiente nohateten katak sira laiha kuinesementu kona ba kauza abortus ne'e.
Pontus final katak, moralidade tengki mai husi desisaun antes atu halo relasaun seksual ka antes atu halo abortu so deit iha parte objeitu nain rua nia liman, parte ne’e maka FETO ida no MANE ida.
Abortu no saude inan
KPTL nian oras ne’e promulga ona no ne’e signifika sa razaun deit la iha ba interupsaun ba isin rua inklui ho razaun hanesan iha leten temi tiha ona.maibe iha ne’ebe ita nia lei sobre saude inan no oan atu hare ba ida ne’e?
Iha nasaun seluk, abortu ho razaun saude sempre sai polemika boot liu-liu nasaun ho sosiadade kulturamente no reliojikamente katolika maoria katak saude inan se sai hanesan desizaun boot liu atu konsidera atu halo abortu wainhira inan ida tengki foti duni ka hasoru abortu, maibe dala ida tan tengki iha legalijasaun husi parte mediku hanesan doutor no exame ne’ebe faktu kona ba ida ne’e. Ne hanesan se inan ne’e se bele moris maibe bebe mak bele hasa’i ho hamate, konsiderazaun ba abortu se tetu iha ka’zu ne’e. MASKI nune ka’zu ne’e lahanesan PROVOKASAUN tamba ka’zu ne’e kategoria ba VULNERAVEL. Iha ka’zu hanesan ne’e, Dalabarak LAOS inan ou aman ne’e mak foti desisaun maybe DOUTOR hanesan autor ba mediku ne’ebe halo exame ba isin rua ou moras sa deit mak provoka bele halo parte inan ka oan sai vulneravel hodi so bele resolve ho hasa’i parte ida nia vida ( no dala barak Inan nia vida se konsidera liu duke bebe , no ne’e la hare ba fulan hira ou idade too iha ne’ebe ona bebe mak iha inan nia isin lolon ne’e)
Antaun, razaun VULNERAVEL ne’e lahanesan ho razaun Provokasaun hanesan tamba la hakarak isin rua : seluk ne’ebe iha ne’e tamba isin rua husi mane ne’ebe la hatene, isin rua husi familia rasik, isin rua husi abusu seksual no aat liu tanba isin rua ne’ebe hakarak maibe moe atu kuntinua.
Parte saude hotu iha mundu too oras ne’e hasoru mos polemika idade ba isin rua ne’ebe mak ita bele hateten ona katak raan ne’ebe sai bebe meak ne’e ema ka umanu ona , nasaun balu interpreta ba idade semana isin rua nian hanesan sura tuir loron, semana ate fulan, konsidera katak fulan 3 permeiru isin lolon husi raan ne’ebe hamutuk ne’e sidauk sai ema ida. Iha parte nasaun ne’ebe foin mak desenvolvidu saude ne’ebe ladun permite ba aksesu tomak la garantia katak terminasaun ba isin rua sura tuir loron fulan, no ida ne’e akontese mos iha Timor Leste katak akontesementu isin rua no sura katak isin ne’e ema hahu kedas iha loron, semana no fulan ne’ebe sperma ida hasoru ka moris iha ovum ida hodi sai ovale iha Feto ka inan ida nia ovariu.
Tamba ne’e so ho razaun saude deit mak bele determina isin rua ne’ebe seguru ka lae to oras ne’e mos se sai polemika hodi aseita hanesan faktores ida ba interupsaun husi abortu. MAIBE IHA TIMOR LESTE DALA IDA TAN LAIHA KULPA BA ABORTU HO KOALKER RAZAUN INKLUI SAUDE INAN NIAN NE’EBE VULNERAVEL.
Abortu no kbi’it Feto nian
Iha leten hau remata ho inan sira ne’ebe mak isin rua tiha maibe moe deit atu kuntinua no ne’e los duni iha faktores barak mak se fo impaktu antes parte ida husi objeitu rua ne’e se ikus mai foti desisaun hakarak provoka abortu.
Faktores boot liu mak distingsaun entre papel Feto no mane nian iha kbi’it atu foti desisaun ba halo abortu wainhira mosu no atu akontese. Los duni katak laiha istudu profundu ida kona ba analisa generu ne’ebe klean kona ba impaktu ba Feto no mane husi abortu maibe esperensia hatudu katak, objeitu ba abortu sempre kona ba Feto tamba biolojiku Feto nian ne’ebe tengki kous oan husi nia kanotak rasik.
Iha planu ba provokasaun abortu tuir lolos laos involvementu Feto nia hakarak mesak maibe barak liu mos tamba presaun husi parte mane inklui sociedade tomak.
Papel generu Feto ne’ebe mak isin rua maka tengki iha kapasidade atu hahu , kuntinua no remata nia isin rua, maski nune iha ka’zu isin rua ne’ebe la hakarak Feto kbi’it laek liu mane. Sa tan iha ka’zu atu foti desisaun hodi halo abortu provokatifus.
Iha debates liu ba ne’e, ita hare katak parte balun fo opsaun atu tetu no konsidera fali abortu provokatifu ne’ebe tengki halo ba isin rua ne’ebe mak mai husi vitima violasaun seksual inklui insect ( isin rua tamba resultadu husi violasaun seksual ne’ebe halo husi membrus familia rasik hanesan maun, alin ka aman rasik)
Maski ita hare tiha ona, iha ka’zu iha leten katak Feto barak mak se iha kbi’it atu kuntinua kondisaun ne’e kompara ho mane ne’ebe mak involve iha ka’zu ne’e, atu dehan katak, se iha Feto ho mane ida mak objeitu ba ka’zu ne’e, dala barak Feto la konsidera abortu hanesan dalan atu foti maibe mane mak sei hare katak abortu mak dalan diak liu ba sira nia problema.
Lataka matan mos katak ida ne’e tamba papel generu mane nian ne’ebe todan tebes atu iha responsabilidade boot liu wainhira tengki hasoru ho isin rua. Liu-liu iha ka’zu isin rua ne’ebe la hakarak. Wainhira ida ne’e akontese mane se uja liu forsa atu haka’as feto hodi abortu maski nune iha feto barak mos mak kbi’it boot atu kuntinua ho kondisoens ne’e duke abortu.
Geralmente foti desisaun laos akontesementu iha antes maibe sempre iha depois isin rua, tamba ne’e laos problema iha se mak atu foti desisaun iha abortu ka la abortu maibe foti desisaun tengki halo antes mos konsidera atu isin rua ka lae husi parte Feto no mane atu nune laos abortu deit mak ita se prevene maibe mos isin rua ne’ebe la hakarak bele minimiza.
Komprensaun ba hare diskualidade iha foti desisaun ne’e la fasil se karik mane ho Feto sidauk iha egualidade generu hanesan ba komunikasaun inklui hato’o ekspresaun wainhira hasoru abortu ka se karik akontese isin rua ne’ebe laplaneada.
Tamba ne’e atu bele prevene abortu diak liu egualidade generu mak tengki promove iha relasaun seksual inklui relasaun generu ba parte rua.
MAIBE saida mak akontese seorganisasaun feto sira hetan mos presaun husi Doadores sira se sira tulun hatoo prokupasaun seluk kona ba abortu? Ida ne’e lisaun boot ida ba Movementu Feto iha Timor leste mos katak, dala barak aspirasaun ne’ebe ladun aspiratifus bele fo impaktus ba mudansa krise rekonhesementu . Organsasaun Feto ida iha Timor Leste nebe involve makaas iha advokasia ba alterasaun artigu abortu iha leten nee, hetan kondena husi mundu international kona ba sira nia presepsaun.[2], karik dala ruma los karik dalaruma mos sala.
Hanesan ita bele hare katak, intrepretasaun ba movementu feto nian iha hatoo lian husi feto sira iha ne’e ikus mai mos bele kria polemika seluk ne’ebe sei naruk iha oin mai.
Los duni mundu atu hateten katak, Feto nia lian nee misteriu, lahateten sai, ema la rona, maibe hateten sai, ema la komprend
Opportunidade ba minimiza kriminoju
KODIGU PINAL TIMOR LESTE nia artigu hirak ne’e kriminalija ona abortu tamba ne’e ba oin laiha aksesu ne’ebe legal hodi fo assistensia ba abortu iha Timor Leste, maski nune ita la taka matan katak iha duni praktika abortu lao nafatin iha Timor Leste no ikus mai Feto sira mak se sofre liu husi ne’e sofre fisikamente no sofre psikolojikamente.
Abortu iha tempu oin mai se lalakon maibe kriminalija deit hanesan mos naokten no ohoten sira, la lakon husi mundu maibe la legal. Tamba ne’e saida mak ita tengki halo wainhira hatene iha akontesementu abortu?
Resposta ba perguntas ne’e la fasil, maibe ita hotu konkorda katak prevensaun diak liu duke kuratifu. Iha akontesementu ida ne’e, fo pinalti ba ema ne’ebe halo abortu so bele simu liu husi desisaun tribunal maibe todan ne’ebe sociedade se fo ba parte ne’ebe inklui Feto ne’ebe mak involve iha abortu se todan liu desisaun basea ba artigu hirak ne’ebe mak vigora ona iha Kodigu Penal Timor Leste nian. Iha ikus ita hotu tengki prontu atu simu, krimi homisidu tamba hasai ema nia vida hanesan hateten iha artigu 144 KPTL nian husu atu la halo “interupsaun iha isin rua”/ interrupção da gravidez no nune’e mos la halo interupsaun ba isin rua maski labele/interrupção da gravidez não punivel ikus mai se hetan kastigu kadeia minimu tinan 2-8 no nune mos ba se deit mak involve atu provoka hasai ema nia vida iha isin rua liu husi abortu se kondena ho tinan 3 kadeia. Hakarak ka lakoi, ne mak resultadu final husi DRAFT KPTL nian ne’ebe agora ita hotu tengki adapta iha ita nia moris loron-loron.
Ikus liu prevensaun ne’ebe uniku liu ba resulta ba prevensaun abortu provokatifu mak respeita dignidade umanu ema nian inklui Feto no mane liu husi promove egualidade generu ne’ebe basea ba direitu ema ida-idak nian hodi halo desisaun inklui desisaun ba halo relasaun seksual, desisaun ba isin rua ka la isin rua no desisaun atu suporta isin rua maski resulta husi relasaun seksual ne’ebe lahakarak.
Maski iha final advokasia ba alterasaun ruma husi artigu 145 kona ba interrupção da gravidez não punivel maibe ita hotu bele hare no aprende katak, movementu feminista nian iha Timor Leste lao tuir esperensia, lao tuir no lalos se dehan iha influensa husi kultura modernu rai seluk nian. Liu-liu husi interpretasaun ba movementu feminista liberal atu kria PRO CHOICE no PRO LIVE iha debates ne’e.
Hau nia parabens mos Ba Feto Timor hotu, parabens tamba iha movementu ne’ebe boot no ita buka atu aprende duni ita nia a’an rasik, buka atu aprende duni saida mak sosiedade nia hakarak no ita mos aprende katak mudansa ba direitu so uniku ho mudansa iha generu uluk. No ne’e tengki hahu rasik husi ita, ita hanesan feto, ita hanesan komunidade no ita hanesan Objeitu ba hari’i nasaun ne’ebe foin desenvolvidu.Parabens
[1] Versaun tradusaun ba tetum husi artigu ruma iha ne’e la official tamba ne’e lian official ba artigu nee se refere ba lian Portuquese hanesan original husi KPTL nian.
[2] CN CathNews/Canadian Caritas accused over funding for East Timor pro-abortion NGO/Published: April 09, 2009<http://www.lifesitenews.com/ldn/2009/apr/09040708.html>IRONY: NGO Funded byCanadian Bishops' D&P Battles East Timor Bishops over Abortion.
22 March, 2009
Armanda and Balbina seek for equal treatment
Armanda Suni and Balbina Lafu, were both complaints on their hopeless for seeking the truth on when they can receive both their subsidies from the Government.They both intend to receive a number of amounts from Government subsidy related to veterans subsidies.
Today is the last chance, they have been told by the BNU Oecusse Managers, that their account number was there but without any money? Where should they go now?
CFEO helping Armanda and Balbina, and may other veterans women’s who still unsure and unclear on why there is no money has been transferred yet to their account number.
Armanda and Balbina told us, they has spent all the coins they have from the market day before to pay for the transport from their home to comedown to Oecusse town and they felt hopeless as there is no such a clear information and where to find it.
Do you want to ask the District Administrator why women’s like Armanda and Balbina is threatened differently? Just call now at + 670 7240066
CFEO has written a letter to Oecusse District Administration seeking for help. Please help CFEO provide more information to other women’s in Oecusse by send a SMS or text messages to the DA.
15 March, 2009
Governu Oe-cusse supporta Partisipasaun Feto iha Eleisaun Lokal 2009
Oe-cusse — Koordenagor Geral Gabineti Sekretariu Estadu Rejiao Autonomia Oe-cusse,Cristovao Tolo officialmente Lansa “ Mai ho Ami supporta Feto iha Eleisaun Suku 2009 iha Distrito Oe-cusse “ liu husi seremonia lansamentu ne’ebe halao iha Salaun Konferensia Sekretario Estadu Rejiao Oecuse, iha 6 Marsu 2009. Shr. Cristovao ne’ebe lori Sekretariu Estadu Rejiao Oe-cusse nia naran emphasia komitmentu Governu lokal Oe-cusse nian hodi supporta partisipasaun feto iha eleisaun suku 2009.
Distinguis participantes seluk ne’ebe hamutuk ho koordenador geral SERAO iha assina lansamentu inklui Pontus Fokais Generu ba Distritu Oe-cusse, shra.Imaculada Pereira. Chefi Divisaun Kultura Rejiao Oe-cusse. Shra. Julieta da costa no directora Centro Feto Enclave Oe-cusse shra. Sebastiana pereira.
Lansamentu ne’e mos attende husi membrus sociedadi sivil, agencia Nasoens Unidas, officiais governu, lideres partidus politikus sira, no organisasoens feto nian.
Sebastiana p
ereira, Diretora CFEO, sai sasin ba ceremonia assinatura ne’e appresia supporta husi governo lokal iha Oe-cusse ba projeitu ne’e.“ Mai ho Ami supporta Feto iha Eleisaun Suku 2009 iha Distrito Oe-cusse “ maka thema ba lansamentu projeitu Haforsa Funsaun Feto sira nian iha Timor Leste Hafoin Konflitu Rekonstrusaun no Hari’i Nasaun ne’ebe objetifu atu hametin partisipasaun parte tomak inklui sociedadi sivil hodi supporta ba partisipasaun feto iha eleisaun suku 2009” hateten shra. Sebastiana pereira. ”Se ita hare ba partes tomak, uniku kultura mak sei sai fatores ne’ebe limita partisipasaun feto no sekarik ita la muda ida ne’e kedas hahu eleisaun suku 2009, ita mos se laiha politika governo ne’ebe responsivu ba generu iha formasaun desentralijasaun oin mai.”
Seremonia lansamentu ne’e sei hahu atifidadis hirak ne’ebe planea tiha ona husi Centro Feto enclave Oe-cusse hodi hametin liu tan partisipasaun feto iha eleisaun suku 2009. CFEO liu husi projeitu ne’e espera bele hasae 25% partisipasaun feto iha eleisaun suku 2009 kompara ho eleisaun suku 2004 no se tulun eleitor sira iha komunika diak ho sira nia representantes iha nivel lokal depois eleisaun suku.
Cristovao Tolo, Koordenador Geral Gabineti SERAO, hateten, lansamentu ne’e atu foti atensaun mos ba partes tomak inklui parseirus hotu iha distrito Oe-cusse atu supporta ba projeitu ne’e. Liu-liu ba mane sira atu asegura katak politika, lei, no kultura se favorese feto sira hodi bele partisipa equalmente ho mane sira.ho ida ne’e deit mak ita bele kria sociedade ne’ebe iha relasaun generu ne’ebe egual.
Projeitu Haforsa Funsaun Feto sira nian iha Timor Leste
Hafoin Konflitu Rekonstrusaun no Hari’i Nasaun maka projeitu ne’ebe implementa husi CFEO Iha distrito Oe-cusse hamutuk ho REDE FETO nasional no hetan supporta husi UNIFEM no UNDEF durante tinan 2 nia laran. Alende iha distrito Oe-cusse, projeitu ne’e mos kobre distrito 3 seluk no koopera ho membrus rede feto iha distrito hanesan Lautem implementa husi GFFTL, Viqueque implementa husi PAS no Ermera implementa husi Sta. Bahkita.
Ba informasaun klaru liu tan bele kontaktu Shra.Noemia Sequeira. Project Officer CFEO iha centrofeto_enclaveoecusse@yahoo.com ou Maria Evelyn Iman iha redefeto@yahoo.com.
Subscribe to:
Posts (Atom)