Centro Feto Enclave Oecusse

Centro Feto Enclave Oecusse
Servi ba Feto Oecusse, Servi ba Feto Timor

15 February, 2012

País barak mak hetan risku tanba la atinji Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu - ONU

Timor-Leste hetan risku barak tanba la atinji husi Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu, ohin espesialista sira fó sai husi Nasoens Unidas, haktuir katak kombate ba ki´ak, subnutrisaun infantil nó mortalidade ba inan dok tebes husi metas ba iha tinan 2015.

"Área sira ne´ebé kontinua atu reprezenta dezafiu ká hela nafatin iha liña ho objetivu ba tinan 2015 inklui ki´ak, subnutrisaun infantil, mortalidade ba inan nó saneamentu", dehan Felix Piedade, konselleiru nasionál husi sekretariadu ba Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu (ODM) iha Timor-Leste, sita husi IRIN, ajénsia informasaun husi Nasoens Unidas.

Entre iha tinan 2001 nó 2007, númeru ba ema iha Timor-Leste kada loron ida sira moris ho osan dolár ida ba kraik aumenta husi porsentu 36 ba porsentu 50, haktuir Felix Piedade.

Iha tinan 2009, persentajen ne´e monu ba por sentu 41, maibé manten dok liu husi objetivu por sentu 14 ne´ebé estabelese ona iha tinan 2004.

ODM 1 prevé redusaun husi ki´ak ba metade to´o tinan 2015.

Félix Piedade subliña katak bele oinsa mós konsege halo ona progresu iha área balun. "Timor-Leste ultrapasa ona objetivu sira ne´e ba tinan 2015 husi mortalidade ba labarik sira ne´ebé ho tinan lima ba kraik (96/1.000 nasimentu) nó husi mortalidade infantil (53/1.000 nasimentu) bazea iha meta ne´ebé trasa ona iha tinan 2004", dehan.

Tuir Programa Dezenvolvimentu husi Nasoens Unidas, país ne´e la´o daudaun ba dalan ne´ebé los ho de´it objetivu rua husi objetivu ualu ne´e: edukasaun primária universál nó promosaun igualdade husi jéneru nó atu fó tán poder ba feto sira.

Maske nune´e, Sílvia Cormaci, espesialista iha kestsaun igualdade jéneru nian husi Organizasaun Internasionál Traballu, hatudu sétika tantu ba progresu ne´ebé halo ona iha área ne´e.

Responsável rejista avansu iha partisipasaun polítika husi feto sira, ne´ebé sira reprezenta por sentu 30 husi parlamentár sira, sai hanesan taxa partisipasaun balun ne´ebé bot iha Ázia.

Atu hein aprovasaun ne´e mós sai lei ida ne´ebé estipula katak ida husi kandidatu tolu ne´e ba eleisaun lejislativa, ne´ebé tau ona ba ajenda iha fulan Juñu tinan 2012, tenke ema feto.

"Maibé, por sentu 70 husi feto sira ne´ebé serbisu hela ne´ebé la selu iha agrikultura. Iha mós kestaun violénsia doméstika nian, ne´ebé aprezenta husi taxa ne´ebé aas liu husi rejiaun", fó hanoin Sílvia Cormaci. "Besik por sentu 75 husi feto timór-oan sira ká agredida", akresenta.

Violasaun nó asédiu sexual husi feto sira nó labarik sira ne´ebé hela nafatin iha kastigu nia laran durante okupasaun militár Indonézia.

Parlamentu kriminaliza ona ba violénsia doméstika iha tinan 2010, hafoin liu tinan ida molok país ne´e adota ninia primeiru kódigu penál. "Barak mak halo ona hodi sensibiliza polísia ba lejislasaun", konsidera Cormaci, hodi haktuir katak problema ne´e tenke haree hanean fatu ida husi ema barak hodi la´o dadaun ba sistema informál husi justisa xefi lokál nian sira.

"Iha lei ida ne´ebé di´ak hodi kontra hasoru violénsia doméstika, maibé ninia implementasaun mak susar tebtebes", dehan.

Timor-Leste, sai hanesan nasaun ne´ebé sei nurak hela iha mundu, sai independente husi Indonézia iha 2002 hafoin iha tinan 25 husi funu, ne´ebé mak sira sujere tinan neen husi instabilidade polítika.

Haree ba violénsia ne´ebé foin lalais ne´e mosu iha país ne´e, Nasoens Unidas sira hili ona Timor-Leste hanesan husi nasaun sia ne´ebé nia sai ona nasaun ne´ebé benefisia ajuda extra hodi atinji ODM.

Lusa/Fim

No comments:

Post a Comment